|
|
|
|
|
|
|
|
Pripremila: Indira
Nović
Na brdu iznad Sarajeva leži 500 Kamenih spavača. Ispisani enigmatskim
simbolima i misterioznim tekstovima, ovi stečci podsjećaju
na davna prošla vremena Bogumila i srednjovijekovne Bosne. Kroz poeziju
Maka Dizdara, nakon vijekova tišine, Spavači su ponovo progovorili.
Oni pričaju o vječnoj ravnoteži dobra i zla, svjetla i tame…
kazuju o vrijednostima života i uče da božansko treba živjeti i
osjetiti, ne samo u Boga vjerovati… I uvijek iznova poezija Mehmedalije
- Maka Dizdara plijeni i zrači onim neobičnim i tajanstvenim
duhom koji vodi na daleko putovanje u neku Bosnu zemlju da prostiš, na
krilima prohujalih vijekova…
Ništa manje neobično je i buđenje i dozivanje Kamenog spavača
Maka Dizdara ovdje u Australiji. Kao dio ovogodišnjeg Sydneyskog festivala
u pozorištu Riverside Theatres u naselju Parramatta, sjajna ekipa australijskih
muzičara, glumaca, dizajnera i koreografa oživjeće srednjovjekovnu
atmosferu Bosne, kazivaće priču o stečcima, pjevati, igrati
Gluho glamočko kolo i recitovati Makovu poeziju.
MIRSAD JELEŠKOVIĆ – GIGA, autor
Pa iako će Kameni spavač (Stone Sleeper) biti australijska
pozorišna izvedba namijenjena prvenstveno za australijsku publiku, ne
bi Spavač bio probuđen bez ogromne energije i stvaralačkog
entuzijazma Mirsada – Gige Jeleškovića, autora ove pozorišne predstave.
- Riječ je o projektu koji objedinjuje izbor poema iz Mak Dizdarove
knjige poezije Kameni spavač, koja je meni poslužila kao libreto
za muzičko-scensku predstavu. Djelo objedinjuje elemente glume,
muzike u širem smislu, plesnih elemenata, dizajna, scenografije, svjetla
i kostimografIje, a sve adaptirano za scensko izvođenje, kaže Mirsad
Jelešković.
Bosanski gitarista i muzikolog, Giga je stigao u Australiju prije nekih
osam godina sa suprugom Dijanom i dvije kćerke. Nedugo po dolasku
u Sydney povezao se sa pjevačicom Nadyom Golski i vrsnim australijskim
muzičarima, i osnovao bend Nadya & Giga and their 101 Candles
Orchestra. Dugo su svirali u La Bar u naselju Darlinghurst u Sydney,
a prošle godine su digli na noge Opera House izvodeći stare slavenske
pjesme. “Njihova muzika tako dobro simbolizira slavensku dušu – tu slatko-gorku
ljubav prema životu”, pisala je Diana Plater o njima u magazinu DIASPORA
World Beat. Sada evo i novog Giginog projekta kojim će australijska
kultura biti obilježena i oplemenjana i “listom iz naše gore”. Ali zašto
baš Mak Dizdar i njegov Kameni spavač?
- U ovom projektu se sagledava bosanski identitet kao svojevrsni pogled
unutra u to naše bogato kulturno nasljeđe. Sad već možemo reći
da je bosanska grupacija postala bitan dio australijske populacije, veliki
broj naših ljudi je doselio u ovu zemlju i mi ćemo htjeli-nehtjeli
pridonijeti njenoj kulturi i umjetničkoj tradiciji. Duhovni komad
zemlje Bosne je već ovdje, pa zašto onda da on ne postane i dio
kulturnog i pozorišnog repertoara ove zemlje. A zašto baš Mak?"STONE
SLEEPER" Maka Dizdara, najvećeg bosanskog pjesnika zadnjeg stoljeća,
nije samo pjesničko djelo. To je i čin duhovne učenosti,
putovanje u prošlost, ka dalekom dobu i ljudima - u tajanstvo srednjovjekovne
Bosne. Htio sam da ovdje u Sydney oživim duh tog našeg dalekog doba jer
to bogumilsko duhovno blago koje je Mak Dizdar oteo od zaborava, nije
ni samo naše bosansko, niti pripada samo nekom dalekom srednjem vijeku
tamo neke zemljice na Balkanu. Univerzalna ljudska i bezvremenska vrijednost
njegove poezije me inspirisala i ohrabrila da je postavim na australijsku
scenu jer sam siguran da će doprijeti do duše svakog čovjeka
otvorenog ka ovom duboko poetskom i muzičkom iskustvu, bio on Bosanac
ili ne. Veoma mi je drago da je ova predstava dio Sydney festivala, jednog
od najznačajnijih umjetničkih zbivanja Australije. "STONE SLEEPER"
je konkursom nagrađen i potpomognut projekat od strane Parramatta
City Council-a.
U realizaciji ovoga projekta je uključeno preko četrdeset visoko
profiliranih stručnjaka, a na sceni direktno učestvuju dva
renomirana dramska glumca, dva solo pjevača, plesno-baletska grupa,
kamerni hor i instrumentalni orkestar.
Veoma sam zahvalan Ambasadi Bosne i Herzegovine u Australiji, Zemaljskom
muzeju Bosne i Hercegovine iz Sarajeva i Australsko-bosanskohercegovačkoj
kulturnoj asocijaciji iz Sydneya jer su svojom angažovanošću veoma
pomogli ovaj projekat.
CAMILLA ROUNTREE, producent predstave:
- Za mene je iskustvo u radu na predstavi kameni spavač fascinantno.
Moram priznati da prije ovog projekta nisam mnogo znala o Maku Dizdaru,
ali zahvaljujući Gigi koji me je upoznao sa njegovom poezijom, shvatila
sam koja snaga i vrijednos leži u njegovom djelu, itekako bitnom i za
današnje vrijeme. Nalazim da njegova pezija i metafizičko viđenje
života i smrti imaju mnogo zajedničkog sa engleskim pjesnikom John
Donne, pa mi je i to bilo prijatno iznenađenje. I studiranje istorije
samih stečaka mi je otvoril neke nove vidike i bilo nadahnuće
za beznadežnog romantika u meni. Shvatila sam da je moje razumijevanje
srednjovijekovne Evrope bilo suženo isključivo ‘anglo perspektivom’.
I zato se radujem prilici da posjetim Bosnu i vidim tu zemlju svojim
očima. Zapravo taj dio svijeta me je uvijek interesovao. Bila sam
oduševljena kad sam shvatila da je to i zemlja Ilira, često opisivanih
u Homerovim djelima. Živeći u zemlji koja ima istoriju od svega
200 godina, pozadina priče o Kamenom spavaču mi se čini
veoma egzotična, bogata i višeslojna. Nije mi uvijek lako shvatiti
simboliku materijala koji pripremamo, pa ostavljam Gigi i njegovoj muzici
da to prenese i dočara Australcima.
Inače, rad sa Gigom je pravo zadovoljstvo, a njegov neumorni entuzijazam
je tako inspirativan. Sretna sam što učestvujem u ovom sjajnom projektu
koji nam svima istinski uljepšava i obogaćuje život.
ELOISE EVANS – operski sopran. - Ovo je moj prvi pokušaj da pjevam na
vašem jeziku. U početku sam bila malo nervozna oko toga jer nosim
jednu od glavnih uloga u predstavi, ali kad sam popravila izgovor dok
govorim tekst, otkrila sam da je to jezik zaista predivan za pjevanje.
Bilo mi je drago i kad sam shvatila pjevajući Gigine melodije da
moj glas odgovara ovoj muzici. Ja sam školovana kao sopran u klasičnoj
muzici, i moj glas ima vrlo operski i lirski kvalitet. Biće zanimljivo
vidjeti kako će se to uklopiti sa tradicionalnim slavenskim vokalima
i instrumentalnim stilom.
JASMIN IMAMOVIĆ, solo plesač: Mislim da je ideja da se Gluho
glamočko kolo postavi na scenu kao dio opšteg scenarija za Kamenog
spavača zaista izvrsna. Taj stari narodni ples bez prateće
muzike nosi u sebi dimenziju nečeg tajnog i prikrivenog. Zato se
odlično uklapa u ovoj priči o srednjovijekovnoj Bosni i istorijskom
trenutku kada bogumilstvo biva potisnuto ali ne i sasvim ugušeno. Ono
nastavlja da postoji, ali u prikrivenoj formi i “iznutra” baš kao i muzika
koju stvaraju igrači dok igraju Gluho glamočko polje. Veliko
mi je zadovoljstvo što ću igrati u ovoj predstavi.
Mirsad Giga Jelešković: KAMENI SPAVAČ STONES SLEEPER Poezija
Mak Dizdar
GDJE: Lennox Theatre RIVERSIDE THEATRES
Ugao Church i Market Streets,
PARRAMATTA
KAD: Premijera: 6. januar 2004. 8 sati navečer Januar 7. 8. i 9.
u 8 sati navečer 10. januar u 3 sata popodne i 8 sati navečer
CIJENA: Premijera: $32.50 $39.50 Conc/Groups 10 or more $35.50 TRAJE:
70 minutes
REZERVACIJE: Festival Ticketek TEL: 02/ 9266 4826
Riverside Box Office TEL: 02/ 8839 3399
Online: www.svdneyfestival.oro.au
PJEVAJU: Eloise Evans and Nadya Golski
GLUMCI: Gosia Dobrowolska and Andrew Siedlecki,
PLEŠU: Jasmin Imamović i folklorna grupa A' CapelIa hor uz muzičku
pratnju DIREKTOR/KOMPOZITOR: Mirsad (Giga) Jelešković PRODUCENT:
Camilla Rountree
DIZAJN: Nicholas Dare DIGITALNI DIZAJN: Moshe Rosenzveig SVJETLO: Martin
Kinnane
KOSTIMOGRAFIJA: Graham Wills
ZAPIS O ZEMLJI
Pitao tako jednom jednog vrli pitac
neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš Gdje li je ta
Odakle je ta
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti
A zapitani odgovor njemu hitan tad
dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade I posna i bosa da prostiš I hladna
i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna
MODRA RIJEKA
Nikto ne zna gdje je ona
malo znamo al je znano
iza gore iza dola
iza sedam iza osam
i još huđe i još luđe preko mornih preko gorkih
preko gloga preko drače preko žege preko stege
preko slutnje preko sumnje
iza devet iza deset
i još dublje i još jače iza šutnje iza tmače
gdje pjetlovi ne pjevaju
gdje se ne zna za glas roga
i još huđe i još luđe iza uma iza boga
ima jedna modra rijeka
široka je duboka je sto godina široka je tisuć ljeta duboka jest
o duljini i ne sanjaj
tma i tmuša neprebolna ima jedna modra rijeka
ima jedna modra rijeka – valja nama preko rijeke |
|
|
|
|
|
|
|
